top of page

Ema ho Defisiénsia ezije ba Governu Timor-Leste, atu defende direitu defisiénsia AGORA

**Note: You can also read this story in English on RHTO’s Blog.

Iha tinan ida ne'e, organizasaun ba ema ho defisiénsia no organizasaun sira seluk ne'ebé serbisu iha setor defisiénsia iha Timor aprezenta relatóriu ida ba Nasoins Unidas iha Geneva, ne'ebé hatudu katak direitus ba ema ho defisiénsia iha Timor-Leste mak sei la hetan respeitu.

Ami-nia relatóriu (bele asesu iha ne'e), prepare ona hosi Organizasaun sira ne'ebe membru hosi Asosiasaun Defisiensia Timor-Leste. Relatoriu ne'e halo parte ba Prosesu Revizaun Universál akontese iha tinan ida ne'e.

The photo shows four RHTO staff members standing outside the RHTO office. One staff member is a wheelchair user, one uses crutches, and two others have physical impairments but do not use assistive devices.

Foto: RHTO-nia staff nain haat hamriik iha RHTO-nia edifisiu nia liur, iha Dili Timor-Leste.

Saida mak ami-nia Relatóriu hatudu:

  • Stigma no diskriminasaun hasoru ema ho defisiénsia kontinua hanesan bai-bain. Labarik no adultu sira ho defisiénsia dala ruma "ignora, abandona hosi sira-nia komunidade, kadeia iha kuartu ka kesi ba objetu ne'ebé atu hasees sira husi haree".

  • Iha evidénsia kona-ba kesi ain ka liman ho tempu naruk hodi kontrola ba labarik sira ho defisiénsia, liu-liu labarik ho imparidade psikososiál.

  • Ema sira ho defisiénsia tilun no imparidade rona iha Timor-Leste iha limitasaun ba sira-nia liberdade espresaun, tanba seidauk iha lian sinál ofisiál ne'ebé dezenvolve ona ka ne'ebé rekoñese ona hosi Governu.

  • Ema ho defisiénsia no sira-nia família sira iha risku bo'ot atu sai kiak, maibé 86% hosi ema ho defisiénsia la simu pensaun husi MSS.

  • 86% hosi feto sira ho defisiénsia ne'ebé partisipa iha entrevista tinan kotuk dehan katak sira la asesu ba formasaun profisionál, no 65 porsentu la serbisu ka la envolve iha atividade fila lima.

  • 72% hosi ema ho defisiénsia iha Timor-Leste, nia nunka atende eskola.

Saida mak aksaun Governu tenki halo atu kria mudansa:

Organizasaun defisiénsia nian hanoin katak Governu tenke ratifika Konvensaun Direitus ba Ema ho Defisiénsia agora, hodi hatudu Nasoins Unidas katak tau atensaun bo'ot ba direitu defisiénsia nian.

Governu Timor-Leste halo ona ninia Revizaun Periódika Universál dahaluk, iha tinan 2011. Durante revizaun ida ne'e, membru Konsellu Direitus Umanus Nasoins unidas Nian rekoñese katak ema ho defisiénsia iha Timor-Leste sei hasoru violasaun ne ' ebé signifikativu kona-ba sira-nia direitus umanus, no asaun sira konkreta mak presiza atu muda situasaun ida ne'e.

Konsellu ne'e halo totál rekomendasaun 125 atu hadi'a ba futuru, no atu asegura katak direitus umanus ba sidadaun hotu-hotu iha Timor-Leste hetan protesaun. Hosi rekomendasaun sira hirak ne'e, rekomendasaun 10 observa katak Governu Timor-Leste tenke ratifika Konvensaun Direitu ba Ema ho Defisiénsia (CRPD). Governu Timor-Leste konkorda ho rekomendasaun hirak ne'e, no promete atu implementa sira. Maibé, iha fulan-Abríl tinan 2016, Governu seidauk ratifika ona CRPD.

Tanbasá mak ami hanoin Governu presiza ratifika CRPD iha tinan 2016:

Se Governu ratifika CRPD, bele hetan benefisiu barak, ba ema ho defisiénsia, ba komunidade hotu, no mós ba Governu:

  • Ratifikasaun sei fó benefísiu ba ema ho defisiénsia, tanba CRPD ba dook liután duke prevene diskriminasaun bazeia ba defisiénsia deit. CRPD mak proativa, no ninia objetivu mak "hodi promove, proteje no asegura atu goza hanesan no tomak ba direitus umanus no liberdade fundamentál ema hotu-hotu ho defisiénsia hotu-hotu, no atu promove respeitu ba sira-nia dignidade inerente".

  • Ratifikasaun sei hatudu ba sidadaun hotu-hotu katak ema ho defisiénsia mós iha direitu. CRPD karik ajuda muda atitude, no sei tulun hakbiit ema ho defisiénsia, tanba hatudu katak ema ho defisiénsia sira la presiza karidade ka tratamentu médiku deit, maibé sira mós iha direitu hanesan ema la iha defisiénsia, no mós katak ema ho defisiénsia sira iha kapasidade atu halo desizaun no atu sai membru ativu ba sosiedade.

  • Ratifika ne'e di'ak ba relasaun internasionál. CRPD sei hatudu ba nasaun sira seluk, no ba Nasoins Unidas, katak Governu Timor-Leste foti direitu defisiénsia seriamente. Nasaun 162 seluk ratifika ona. Nasaun membru ASEAN hotu-hotu asina ka ratifika tiha ona. • Ratifikasaun sei loke fonte foun sira apoiu ba Timor-Leste. Timor-Leste bele asesu ba konsellu tékniku no finansiamentu ne'ebé sai de'it ba nasaun mak ratifika ona, no neʼebé sei ajuda implementa asaun atu implementa direitu defisiénsia nian. Governu la bele hetan apoiu ida-ne'e to'o sira ratifika. • CRPD la iha serbisu todan boot ida ba Governu. Governu la presiza iha buat hotu-hotu (inklui lei, organizasaun koordena, relatoriu nsst) prontu molok ratifikasaun, ka mós hafoin ratifikasaun. CRPD inklui prinsípiu kona-ba "realiza progresiva", ne'ebé signifika katak Governu bele servisu ba implementasaun CRPD iha dalan, no iha tempu, ne'ebe mak bazeia ba rekursu Governu iha disponivel.

  • Iha fulan-Outubru tinan 2016, reprezentante Governu Timor nian sei laʼo ba Geneva atu aprezenta kona-ba situasaun direitus umanus iha Timor. Se Governu la ratifika iha fulan-Outubru tinan ida ne'e, Komité Direitus Umanus hosi ONU sei husu ba Governu atu esplika tansá sira falla atu implementa sira nia komitmentu.


Featured Posts
Recent Posts
Archive
Search By Tags
No tags yet.
Follow Us
  • Facebook Basic Square
  • Twitter Basic Square
  • Google+ Basic Square
bottom of page