top of page

Tau Naroman iha Distritu Manatuto – To’o Komunidade Rurais no Izoladu

**You can also read this story in English on RHTO’s Blog.

Iha Timor-Leste nia laran iha komunidade barak ne’ebé hela do’ok. Komunidade ne’e do’ok hosi servisu hanesan saude fatin. Ba to’o fatin sira ne’e difisil tanbá dalan a’at. Ema ho defisiensia aumenta hasoru barreiras liu ema seluk, bainhira halo viajen ba-mai iha komunidade sira izoladu, hasoru falta asesivel ba opsaun transporte.

Maibe, dezafiu sira ne’e la hapara RHTO hodi vizita komunidade sira ne’ebé ho distante do’ok no izoladu.

RHTO nudar organizasaun nasional ba ema ho defisiensia, entaun RHTO iha prezensa iha distritu sanulu-resin-tolu (13). Viazen ba komunididades rurais hodi fahe informasaun konabá direitus ema ho defisiensia, no liga ema ho defisiensia ba suporta no servisus, ne’e hanesan xavi element ida husi ami nia servisu.

Foin lalais, RHTO nia Ofiser Distritu Manatuto, naran António Januario, halo planu atu ba komunidade ida izoladu tebes: iha suco Fatuk-Makerek iha Sub-Distritu Laclubar.

Tuir dadus iha Sensus 2010, porsentu 5.67 hosi total populasaun iha Sub-Distritu Laclubar iha ema ho defisiensia. Ema ho defisiensia iha suco Fatuk-Makerek partikularmente desfavoresidu. Tanbá Suco Fatuk-Makerek ne’e dook liu husi kapital distritu Manatuto vila, no mesmu Laclubar ne’e difisil hodi to’o iha ne’ebá, ema husi komunidade dala ruma halo viajen em vez ba iha distritu Manufahi se sira presiza ajuda ruma. Ema ho defisiensia husi komunidade presiza sa’e kuda hodi bele sai husi aldeia. Barak mak labele ba, no portantu nunka iha asesu servisus ne’ebé sira persija, mak hanesan rehabilitasaun.

Entaun, bainhira hakarak ba vizita Suco Fatuk-Makerek, nia enfrentadu dezafius bo’ot. Ne’e la posivel hodi uja kareta ou motoriza. Atu la’o siknifika katak tenke toba kalan ida iha dalan. Maun António nia solusaun alternativu mak aluga kuda ida hodi halo viajen ne’e.

António sai husi Manatuto iha tuku 5.30 dadersan hodi halo viajen do’ok ba Fatuk-Makerek. Viajen ne’e involvidu hakur liu mota bo’ot ida, no sa’e foho sira. Maibe, esforsu ne’e vale tebes. Iha komunidade, maun António bele hasoru ho ema ho defisiensia lubun ida, inkluindu ema ho defisiensia fizikas, no ema ho defisiensia vizual. António halo enkontru mós jasoru ho Konsellu Aldeia, no provida treinamentu jeral hasa’e konsiensia ba membrus komunidade.


Featured Posts
Recent Posts
Archive
Search By Tags
No tags yet.
Follow Us
  • Facebook Basic Square
  • Twitter Basic Square
  • Google+ Basic Square
bottom of page